Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Svjetsko priobalno tržište - trenutačni status i buduća perspektiva E-mail
Autor Leo Jerkić   
Utorak, 11 Rujan 2012 20:53

Od izgradnje prve priobalne vjetroelektrane Vindeby od 5 MW u Danskoj prošla je dvadeset i jedna godina. Danas je na svijetu postavljeno više od 4.620 MW priobalnih vjetroagregata, koji predstavljaju otprilike 2% ukupno instalirane snage vjetroagregata u svijetu. Više od 90% instalirane snage je u sjevernoj Europi na Sjevernom, Baltičkom i Irskom moru te u Engleskom kanalu.

Većina ostalih vjetroagregata se nalazi u dva demonstracijska projekta na istočnoj obali Kine. Osim njih velika su očekivanja za razvoj drugdje, i to ponajviše u Japanu, Koreji, SAD-u, Kanadi, Taiwanu i Indiji koje su i pokazale interes za razvoj priobalnog sektora. Prema najambicioznijim planovima do 2020. bi moglo biti izgrađeno čak 80 GW priobalnih vjetroelektrana, od čega će tri četvrtine biti u Europi.

Postavlja se pitanje zašto priobalni sektor vjetra postaje toliko zanimljiv sada kada kopneni dio postaje kompetitivan sa konvencionalnim izvorima energije u sve većem broju država svijeta? Prednosti priobalnih vjetroelektrana su više brzine vjetra i manje turbulencija i utjecaja na okoliš i životnu sredinu. Osim toga priobalne vjetroelektrane su pogodne za razvoj velikih vjetroelektrana blizu velikih centara potrošnje, kao što su veliki lučki gradovi, te se tako izbjegava potreba za dugačkim prijenosnim mrežama što je česti problem kopnenih vjetroelektrana. Priobalni sektor je relativno nova tehnologija koja nudi mnoge prilike za smanjenje troškova, tehničke inovacije i „revolucionarni“ razvoj koji bi mogao promijeniti cijeli obnovljivi sektor u nekim dijelovima svijeta.

Europa predvodnik razvoja

U Europi trenutačno ima 1.503 priobalnih vjetroagregata čija je ukupna snaga 4.336 MW, a nalaze se u 10 europskih država, i na području od 56 vjetroelektrana. Najveća tržišta su Velika Britanija i Danska, a slijede ih Belgija, Nizozemska, Njemačka, Švedska, Finska i Irska. Norveška i Portugal imaju pak demonstracijske projekte plutajućih vjetroagregata.

Priobalni vjetar je jedna od ključnih komponenti u cilju Europske Unije da 20% električne energije dobije iz OIE do 2020. U gradnji je trenutačno 6 GW priobalnih vjetroelektrana, 17 GW je dobilo dozvole, a postoje planovi za dodatnih 114 GW. Europa bi u iduće četiri godine trebala instalirati 16,2 GW, a do 2020. bi samo Velika Britanija trebala imati 18 GW. Ukupno gledano Europa bi do 2020. trebala imati oko 40 GW priobalnih vjetroelektrana.


Razvoj u Kini usporen

Kina trenutačno ima 258,4 MW priobalnih vjetroelektrana čime je na trećem mjestu na svijetu. Udio priobalnog vjetra u ukunoj instaliranoj snazi vjetroelektrana je manji od 0,5%. Prvi komercijalni projekt izvan Europe je Shanghai Donghai Bridge snage 102 MW. Jedini drugi veći projekt je Jinagsu Rudong snage 150 MW, pri čemu je do kraja prošle godine bilo instalirano 99,3 MW.

Kina ima ambiciozne planove za razvoj priobalnih vjetroelektrana koji uključuju 5 GW do 2015., i 30 GW do 2020. Razvoj u Kini prati model koncesija preko tendera gdje se developeri i tarife određuju pomoću tendera. Drugi tender od 2.000 MW je trebao biti objavljen prošle godine, ali je odgođen za ovu.

Glavni razlog odgoda u planovima Kine je nedostatak koordinacije u saveznim administracijama. Razvoj na moru je u skobu sa drugim morskim ekonomijama, te je zbog toga potreban zajednički plan na državnoj razini za razvoj sektora.

Ipak, u međuvremenu je nekoliko projekata dobilo status „demonstracijskih“ uključujući projekt Rudong od 150 MW. Ti projekti imaju dobru tarifu, bolju od one koja se pojavljuje kod tendera. Demonstracijski projekti dodatnu testiraju i nove vrste vjetroagregata. Sinovel je postavio svoj prvi prototip 5 MW modela u drugoj fazi projekta Dong Hai Bridge, zajedno sa 3,6 MW modelom Shanghai Electrica. Projekt Rudong od 150 MW koristi zajedničke modele Siemensa-SHE 2,3 MW i Sinovelov 3 MW model. I drugi proizvođači testiraju svoje vjetroagregate na različitim demonstracijskim projektima.

 

Plutajuće priobalne vjetroelektrane se razvijaju u Japanu

U Japanu priobalne vjetroelektrane nemaju veliki potencijal zbog velike dubine mora, pa je tamo uvelike počeo razvoj plutajućih platformi. Tokom proljeća su najavljena četiri priobalna projekta, uključujući i plutajuće platforme i uobičajene priobalne. Mitsubishi je pak najavio razvoj 7 MW vjetroagregata sa hidrauličkim pogonom. Prva demonstracijska priobalna vjetroelektrana bi trebala ući u pogon u siječnju iduće godine, istočno od Tokia, a imati će snagu od 2,4 MW. Druga je u planu pokraj Kitakyushu na jugozapadu Japana a trebala bi imati snagu od 2 MW, te u pogon ući u svibnju.

Japan ima veliki potencijal za priobalne vjetroelektrane, a time može nadomjestiti svoju ovisnost o nuklearnoj energiji.


Koreja ubrzano razvija priobalni sektor

Korejska vlada je 2010. objavila plan za priobalni sektor vjetra pri čemu je prvi cilj razviti 2,5 GW projekt u Zapadno-Južnom moru. Dodatno je specijalna grupacija predstavila tri faze za budući priobalni razvoj, pri čemu u prvoj fazi osam domaćih proizvođača isporučuje 15 prototipova ukupne snage 80 MW u posebno postrojenje za testiranje i certificiranje, a koji bi trebali biti finalizirani do 2014. U drugoj fazi bi se izgradio 400 MW demonstracijski projekt koji bi u puni pogon ušao do 2016., a u završnoj fazi bi bio raspisan tender od 2.000 MW između 2017. i 2019. koji će biti otvoren za sve ponuđače.

Korejska vlada je sada ipak odlučila ubrzati taj proces te je objavila da će 100 MW testni projekt u Yeonggwang Countyu biti dovršen do lipnja iduće godine, godinu dana prije plana. Postojeće testno postojrenje u Kim-nyeongu će pak povećati svoje kapacitete te time omogućiti korištenje 5-7 MW vjetroagregata. Novi plan razvoja priobalnog vjetra je planiran za prvu polovicu 2013., a uključivat će kratkoročni i dugoročni plan za cijeli sektor.

Visoki troškovi glavni izazov

Glavni izazov za priobalne vjetroelektrane je daljnje smanjenje troškova. Odabir lokacija u dubokim vodama, dalje od obale, sa kompliciranijim morskim dnom i višim valovima su pridonijeli višim troškovima unatoč ubrzanom razvoju tehnologije koja smanjuje troškove. Troškovi gradnje, mjere za zaštitu od soli, spoj na mrežu, te više brzine vjetra isto utječu na povećane troškove. Za ovakve projekte su potrebni i posebni brodovi koji također imaju negativan utjecaj na troškove pogona i održavanja.

S tehnološke strane, smanjenje troškova se uspješno odvija, te se očekuje veliki pad cijene energije kada u pogon krene iduća generacija priobalnih vjetroagregata.

Izvor: www.gwec.net

Tags:     priobalne vjetroelektrane      budućnost      danska      europa      kina      razvoj
Index članka
Svjetsko priobalno tržište - trenutačni status i buduća perspektiva
#2
#3
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?